Skip to main content

Anksioznost

Anksioznost-1

Anksioznost se najopštije definiše kao odgovor ljudskog organizma na opsanost ili pretnju u budućnosti. Javlja se obično onda kada osoba očekuje da će se u budućnosti desiti nešto loše, a ne oseća se spremnom za takvu budućnost. Svrha anksioznosti se objašnjava evolucionom teorijom: Tokom evolucije ljudske vrste normalno je služila da obezbedi zaštitu organizma, odnosno da motiviše adaptivne funkcije indukujući odgovor borbe ili bežanja u potencijalno ugrožavajućim situacijama.

Sama po sebi, anksioznost ne predstavlja abnormalnu reakciju, ona kao deo nasleđenog repertoara ljudske prirode predstavlja njenu normalnu manifestaciju. Međutim, produženo stanje anksioznosti je samoodmažuća sklonost ljudskih bića. Ljudi imaju izbor da izađu iz stanja anksioznosti onda kada uoče da je ono disfunkcionalno, odnosno kada im odmaže u rešavanju problema. Dakle, iako nije abnormalno, anksiozno stanje ne doprinosi efikasnom rešavanju problema. Šta više, ono ih ometa.



Psihološko savetovalište Niš
psiholog Radica Ristić Stojilković

Comments

Popular posts from this blog

Da li je vaše dete hiperaktivno?

Šta je hiperaktivnost i kako (na osnovu čega) roditelji mogu da znaju da li je njihovo dete hiperaktivno, odnosno da ima problem? Ukoliko dete u količini i intenzitetu motoričke aktivnosti trajno odstupa od svojih vršnjaka, postoji mogućnost da se radi o hiperaktivnosti. Hiperaktivnost je poremećaj nedostatka inhibicije ponašanja, preterane i situaciji neprilagođene aktivnosti i impulsivnosti. Drugim rečima hiperaktivnost je nesposobnost da se reguliše nivo aktivnosti u skladu sa zahtevima situacije.  Klasičan primer hiperaktivnog deteta je dete koje stalno žuri, počinje da radi zadatak pre nego što je dobilo uputstvo, “čačka” sve moguće predmete u svojoj blizini, lupka, kucka, klati nogama, klati se za stolom, skače s teme na temu, ne završava započeto, krevelji se, pravi višak pokreta bez potrebe, ne može da se skrasi na jednom mestu, ne može da zapamti i sledi uputstva koja su data, prekida vas, uskače u reč, lako odustaje i pre nego što proba da uradi nešto, brb...

Depresija

Šta je depresija? Reč depresija potiče od latinske reči deprimere , što znači potisnuti, utisnuti ili udubiti. Depresija se najčešće vezuje za osećanje tuge, međutim, ona je kompleksnija od obične tuge. Nju karakteriše povlačenje, potištenost, pad volje i energije, nesanica, gubitak apetita, prepuštanje mračnim mislima, samookrivljavanje, usporen misaoni tok, beznadežnost, i bespomoćnost. Depresija utiče na raspoloženje, osećanja, misli, ponašanje i zdravlje uopšte.

Crtež autistične devojčice

Ne postoji ni jedan opsežniji tekst o dečijem crtežu koji se nije osvrnuo na crteže male Nađe, devojčice kojoj je najpre postavljena dijagnoza mentalne zaostalosti, a zatim se i autizam .