Skip to main content

Depresija kod dece - Klinička slika

Depresija - Klinička slika kod dece


Deca kod koje se razvila depresija izgledaju tužno, govore monotonim glasom, usamljeni su, pokreti su im usporeni. Sebe najčešće opisuju negativnim terminima kao npr. ja sam glup, loš, niko me ne voli i sl. Depresija je kod dece često prikrivena somatskim smetnjama kao što su bol u stomaku, glavobolje i sl. Sa uzrastom sve više dolazi do izražaja loš self-sistem pa se opisuju kao apatični, iritabilni, kao deca sa lošom koncentracijom.
Vrlo često kod dece kod koje se razvila depresija nalazimo različite fobije, anksioznost, anhedoniju, promene u težini, preteranu pospanost itd. U adolescenciji klinička slika postaje sličnija onoj koja se javlja kod odraslih pa može doći do suicida, zloupotrebe alkohola i droge. Klinička slika je često maskirana različitim oblicima odstupanja u ponašanju pa roditelji ne prepoznaju da se iza agresije, kršenja normi i pravila ponašanja i otpora, posebno prema autoritetima krije depresija.


Psihološko savetovalište Niš
psiholog Radica Ristić Stojilković

Comments

Popular posts from this blog

Radica Ristić Stojilković Diplomirani master psiholog, kognitivno bihejvioralni psihoterapeut pod supervizijom. Autor je više naučnih radova iz različitih oblasti psihologije, a trenutno je u procesu izrade doktorske disertacije. kontakt telefon: 0628734474 kontakt e-mail: psiholoskosavetovalistenis@yahoo.com skype: psiholoskosavetovalistenis Maja Todorović Diplomirani master psiholog, kognitivno bihejvioralni psihoterapeut pod supervizijom. kontakt telefon: 0643759430

Šta je ADHD, a šta ADD?

ADD i ADHD su skraćenice za Attention Deficit Disorder i Attention Deficit Hyperactivity Disorder. Ovi termini se odnose na deficit pažnje sa ili bez hiperaktivnosti.  Deca sa ADD problemom ispoljavaju tri osnivne karakteristike u ponašanju:   1. Selektivna pažnja i memorija: Najčešće imaju dva ekstrema pažnje. Odlično mogu da se fokusiraju na nešto što je njima zanimljivo ili u situacijama koje su nove i interesantne (Najčešće nemaju veze sa školom. Uglavnom su u pitanju video igrice ili TV), ali imaju izrazito lošsu koncentraciju kada treba da obavljaju svakodnevne, posebno školske aktivnosti. Ovoj deci selektivna je i memorija. Od pročitanog teksta ona obično zapamte stvari koje većina dece ne zapamti, ali propuste da memorišu ono što drugi memorišu. Pamte ono što je njima interesantno, a ne ono što je potrebno da zapamte. 2. Rasejanost: Lako ih omete bilo koja spoljašnja stimulacija ili neka ideja koja nema veze sa zadatkom koji obavljaju. 3. Impulsivnost: Reagu

Test za dijagnostifikovanje anoreksije

Bojiš se dobijanja na težini, mnogo paziš na unos kalorija ili ti se čini da je tvoj odnos sa hranom izvan kontrole? Osećaš se krivim/om i kažnjavaš se nakon jela? Izbegavaš pričati o hrani ili prisustvovati druženjima sa prijateljima i porodicom kako bi lakše održao/la svoj dnevni režim ishrane? Možda si u riziku da razviješ poremećaj ishrane . Upravo reagovanje na vreme ti može pomoći.  Uradi ovaj test!