Skip to main content

Depresija i stres

Šta je depresija?



depresija-54
Depresija je “stanje smanjene psihofiziološke aktivnosti, u kome preovladava tuga, bezvoljnost i obeshrabrenost, kao i otežano i usporeno mišljenje. U psihijatriji naziv depresija označava niz afektivnih poremećaja koji se karakterišu intenzivnim osećanjima tuge, beznadežnosti, bespomonosti, bezrazložnim osećajem krivice i sklonosti ka samoubistvu.” Etiološka podela depresija razlikuje endogenu depresiju, koja nastaje bez poznatog uzroka, a tumači se fiziološkim promenama i egzogenu ili reaktivnu depresiju, koja nastaje nakon nekog stresnog događaja (npr. smrt nekog člana porodice).


Depresija i stres


Depresija, anksioznost i razni oblici zavisnosti ubrajaju se u dugoročne posledice stresa. U istraživanjima se depresija često povezuje sa veoma stresnim životnim događajima. Tako neki autori navode da se depresija javila kod oko 56% osoba koje su doživele stresan događaj u poslednjih nekoliko meseci pre pojave depresije. Sa druge strane, isti autori navode da depresija može nastati samo ako su stresni događaji vrlo intenzivni, ako predstavljaju neku vrstu trajnog gubitka ili veliko razočarenje i ako zahtevaju dugoročno prilagođavanje. Važnu ulogu u delovanju stresa na depresivnost igraju osobine ličnosti, atribucijski stil i način suočavanja sa stresom.


Psihološko savetovalište Niš
psiholog Radica Ristić Stojilković

Comments

Popular posts from this blog

Da li je vaše dete hiperaktivno?

Šta je hiperaktivnost i kako (na osnovu čega) roditelji mogu da znaju da li je njihovo dete hiperaktivno, odnosno da ima problem? Ukoliko dete u količini i intenzitetu motoričke aktivnosti trajno odstupa od svojih vršnjaka, postoji mogućnost da se radi o hiperaktivnosti. Hiperaktivnost je poremećaj nedostatka inhibicije ponašanja, preterane i situaciji neprilagođene aktivnosti i impulsivnosti. Drugim rečima hiperaktivnost je nesposobnost da se reguliše nivo aktivnosti u skladu sa zahtevima situacije.  Klasičan primer hiperaktivnog deteta je dete koje stalno žuri, počinje da radi zadatak pre nego što je dobilo uputstvo, “čačka” sve moguće predmete u svojoj blizini, lupka, kucka, klati nogama, klati se za stolom, skače s teme na temu, ne završava započeto, krevelji se, pravi višak pokreta bez potrebe, ne može da se skrasi na jednom mestu, ne može da zapamti i sledi uputstva koja su data, prekida vas, uskače u reč, lako odustaje i pre nego što proba da uradi nešto, brb...

Depresija

Šta je depresija? Reč depresija potiče od latinske reči deprimere , što znači potisnuti, utisnuti ili udubiti. Depresija se najčešće vezuje za osećanje tuge, međutim, ona je kompleksnija od obične tuge. Nju karakteriše povlačenje, potištenost, pad volje i energije, nesanica, gubitak apetita, prepuštanje mračnim mislima, samookrivljavanje, usporen misaoni tok, beznadežnost, i bespomoćnost. Depresija utiče na raspoloženje, osećanja, misli, ponašanje i zdravlje uopšte.

Kognitivno bihejvioralna terapija

Kognitivno bihejvioralna terapija (KBT, eng. Cognitive Behavioral Therapy) je oblik psihoterapije koja naglašava važnost uloge mišljenja u tome kako se osećamo i kako se ponašamo. Dakle, naše misli (kognicije) utiču na naša osećanja i ponašanja, a ne neki spoljašnji činioci kao što su ljudi, situacije ili događaji. To znači da mi možemo promeniti način na koji mislimo sa ciljem da se osećamo i delujemo bolje, iako se situacija nije promenila. Kognitivno bihejvioralna terapija spada u najbrže terapije po postizanju željenih terapijskih rezultata.