Skip to main content

Anksioznost i depresija - Povezanost simptoma

Depresija se često javlja udruženo sa još nekim poremećajem. Najčešće je to anksioznost. Neka istraživanja pokazuju da se depresija i anksioznost javljaju zajedno u 20-75% slučajeva kod odraslih osoba. Kod adolescenata je taj procenat nešto manji (5-55%).
Veliki depresivni poremećaj se povezuje sa različitim anksioznim poremećajima, kao što su panični poremećaj, separaciona anksioznost, socijalna anksioznost, jednostavna fobija, ali ne i sa opsesivno kompulsivnim poremećajem. U opštoj populaciji od 11-69% osoba kojih postoji anksioznost postoji i depresija, dok je kod 15-75% osoba kod kojih se razvila depresija, razvila se i anksioznost. Neki autori smatraju da je anksioznost faktor rizika za razvoj depresije. Neke studije pokazuju da se anksioznost u 60% slučajeva javlja pre nego što se javi depresija tj. da joj prethodi. Možemo zaključiti da se stanja koja se javljaju udruženo sa depresijom javljaju pre same depresije.

Comments

Popular posts from this blog

Da li je vaše dete hiperaktivno?

Šta je hiperaktivnost i kako (na osnovu čega) roditelji mogu da znaju da li je njihovo dete hiperaktivno, odnosno da ima problem? Ukoliko dete u količini i intenzitetu motoričke aktivnosti trajno odstupa od svojih vršnjaka, postoji mogućnost da se radi o hiperaktivnosti. Hiperaktivnost je poremećaj nedostatka inhibicije ponašanja, preterane i situaciji neprilagođene aktivnosti i impulsivnosti. Drugim rečima hiperaktivnost je nesposobnost da se reguliše nivo aktivnosti u skladu sa zahtevima situacije.  Klasičan primer hiperaktivnog deteta je dete koje stalno žuri, počinje da radi zadatak pre nego što je dobilo uputstvo, “čačka” sve moguće predmete u svojoj blizini, lupka, kucka, klati nogama, klati se za stolom, skače s teme na temu, ne završava započeto, krevelji se, pravi višak pokreta bez potrebe, ne može da se skrasi na jednom mestu, ne može da zapamti i sledi uputstva koja su data, prekida vas, uskače u reč, lako odustaje i pre nego što proba da uradi nešto, brb...

Depresija

Šta je depresija? Reč depresija potiče od latinske reči deprimere , što znači potisnuti, utisnuti ili udubiti. Depresija se najčešće vezuje za osećanje tuge, međutim, ona je kompleksnija od obične tuge. Nju karakteriše povlačenje, potištenost, pad volje i energije, nesanica, gubitak apetita, prepuštanje mračnim mislima, samookrivljavanje, usporen misaoni tok, beznadežnost, i bespomoćnost. Depresija utiče na raspoloženje, osećanja, misli, ponašanje i zdravlje uopšte.

Kognitivno bihejvioralna terapija

Kognitivno bihejvioralna terapija (KBT, eng. Cognitive Behavioral Therapy) je oblik psihoterapije koja naglašava važnost uloge mišljenja u tome kako se osećamo i kako se ponašamo. Dakle, naše misli (kognicije) utiču na naša osećanja i ponašanja, a ne neki spoljašnji činioci kao što su ljudi, situacije ili događaji. To znači da mi možemo promeniti način na koji mislimo sa ciljem da se osećamo i delujemo bolje, iako se situacija nije promenila. Kognitivno bihejvioralna terapija spada u najbrže terapije po postizanju željenih terapijskih rezultata.