Skip to main content

Da li praznicna depresija zaista postoji?

depresija_depresija_1Tokom prazničnog perioda despresija vreba zbog raskoraka između prevelikih očekivanja i učinka. Protiv takvih osećanja treba se boriti druženjem, nesebičnim davanjem i pomaganjem bližnjima, čemu zapravo dani praznovanja i služe.

Uprkos činjenici da nas praznici čine veselima i ispunjenima, nije retkost da se upravo tada neki osećaju usamljeno, a u podvlačenju crte o ličnom uspehu, rezultat je često razočaranje. Postoje mehanizmi odbrane od loših emocija u tim danima i moguće je zadržati dobro raspoloženje.

Svaki praznik, bitan datum donosi često razmišljanja o tome šta je iza i ispred nas što često dovodi do psihološkog bilansiranja. Često smo nezadovoljni tim bilansima, jer očekujemo previše od datuma. Kada podvučemo crtu vidimo da se nije desilo ono što smo očekivali, i tada dolazi do neraspoloženja, gubitka volje, nesanice, razdražljivosti, tuge, sete.

Praksa pokazuje da su porodična praznična okupljanja često okidač da se posle dužeg oklevanja donese odluka o razvodu braka.

Ljudi su tokom praznika više usmereni jedni na druge i provode dosta vremena zajedno. Kada sve ono što je stavljeno pod tepih dođe u prvi plan dolazi do burnih dramatičnih situacija i donošenja velikih životnih odluka, koje nikad nisu dobre kad su ishitrene i impulsivne, pa treba sačekati da se mirne glave sprovedu.

Želje za velikom promenom treba da se izbegnu jer je upravo mehanizam magijskog očekivanja da će prazik doneti nešto novo uzročnik praznične depresije.

Očekivanja treba da budu da razumemo sebe, a ne da se svet promeni i namesti po našoj meri. To će pomoći da praznici proteknu onako kako treba, u veselju, raspoloženju, da se malo odmorimo. Možemo uvek da pomognemo ne samo materijalnim, već i emotivnim i psihološkim davanjem – volontiranjem, dobrotvornim radom, pomaganjem nekome pored sebe... Uvek treba pomoći. To dobar antidepresiv za svakoga.

Comments

Popular posts from this blog

Radica Ristić Stojilković Diplomirani master psiholog, kognitivno bihejvioralni psihoterapeut pod supervizijom. Autor je više naučnih radova iz različitih oblasti psihologije, a trenutno je u procesu izrade doktorske disertacije. kontakt telefon: 0628734474 kontakt e-mail: psiholoskosavetovalistenis@yahoo.com skype: psiholoskosavetovalistenis Maja Todorović Diplomirani master psiholog, kognitivno bihejvioralni psihoterapeut pod supervizijom. kontakt telefon: 0643759430

Šta je ADHD, a šta ADD?

ADD i ADHD su skraćenice za Attention Deficit Disorder i Attention Deficit Hyperactivity Disorder. Ovi termini se odnose na deficit pažnje sa ili bez hiperaktivnosti.  Deca sa ADD problemom ispoljavaju tri osnivne karakteristike u ponašanju:   1. Selektivna pažnja i memorija: Najčešće imaju dva ekstrema pažnje. Odlično mogu da se fokusiraju na nešto što je njima zanimljivo ili u situacijama koje su nove i interesantne (Najčešće nemaju veze sa školom. Uglavnom su u pitanju video igrice ili TV), ali imaju izrazito lošsu koncentraciju kada treba da obavljaju svakodnevne, posebno školske aktivnosti. Ovoj deci selektivna je i memorija. Od pročitanog teksta ona obično zapamte stvari koje većina dece ne zapamti, ali propuste da memorišu ono što drugi memorišu. Pamte ono što je njima interesantno, a ne ono što je potrebno da zapamte. 2. Rasejanost: Lako ih omete bilo koja spoljašnja stimulacija ili neka ideja koja nema veze sa zadatkom koji obavljaju. 3. Impulsivnost: Reagu

Svake večeri radite na tome da budete srećniji - veoma jednostavno

“Profesor započe čas tako što uze u ruku čašu punu vode. Podiže je u vis tako da svi mogu da je vide i upita: – Šta mislite koliko je teška ova caša? – 50 gr…100 gr… 125 gr… – nagađali su studenti. – Istina je u stvari da ni ja ne znam. i dok je NE izmerimo ne možemo biti sigurni – rekao je profesor. Ali ja sam hteo da vas pitam nešto drugo. Šta će se desiti ako držim ovako podignutu čašu, recimo nekoliko minuta? – Ništa! – odgovoriše studenti. – Dobro. A šta će se desiti ako držim ovako podignutu čašu ceo sat? – ponovo zapita profesor. – Počeće da vas boli ruka – brzo odgovori jedan student. – Tačno. A sada, šta će se desiti ako je držim ovako ceo jedan dan? – Ruka će od takvog napora početi jako da vas boli, a moguće je da će vam se ukoćiti mišići, možda će vam se ruka čak i paralizovati. I vrlo je verovatno da ćete osetiti potrebu da hitno odete kod lekara. – Vrlo dobro – nastavio je smireno profesor. – A dok se sve to dešava, šta mislite da li se promenila težina čaše? – Ne! – o