Skip to main content

psiholosko-savetovalisteEdukativni centar- Psihološko savetovalište Niš pruza usluge psiholoskog savetovanja dece, odraslih i starih, psiholoskih radionica, psihodijagnostike (testiranje inteligencije, testiranje ličnosti i profesionalne orijentacije) i psihoedukacije.

Psihološko savetovalište formirano je sa ciljem pružanja stručne pomoći osobama sa različitim emocionalnim problemima. Kroz savetodavni proces, psiholog sa klijentom postavlja jasne i realne ciljeve. Primenom različitih tehnika, prilagođenih sposobnostima, problemu i željama klijenta, podučava ga potrebnim veštinama kako bi prihvatio i prevazišao emocionalne i praktične prepreke, koje ga sprečavaju da se kreće ka željenim ciljevima.

psiholosko-savetovaliste-nis-1

Glavni motiv osnivanja Psihološkog savetovališta bio je prepoznavanje sve većih potreba zajednice za dobijanjem psihološke pomoći u različitim životnim situacijama. Zahtevi koje pred pojedinca postavlja moderan način života kod većine ljudi uzrokuje psihičke krize koje ne zadovoljavaju kriterijume psihičkih poremećaja, ali ipak bitno utiču na kvalitet života i mogućnost prilagođavanja.

Kognitivno bihejvioralni psihoterapeut pod supervizijom, Radica Ristić Stojilković, zavrsila je master studije psihologije u Nišu. Autor je više naučnih radova iz oblasti psihologije, a trenutno je u procesu izrade doktorske disertacije.

U svom radu posebno se bavi sledećim područjima:

  • Anksiozni poremećaji (napadi panikeanksioznostsocijalna anksioznost, generalizovana anksioznost, opsesivno kompulsivni poremećaj, fobije)
  • Poremećaji raspoloženja (depresija)
  • Poremećaji u ishrani (anoreksija, bulimija, držanje dijete)
  • Somatomorfni poremećaj (preterana briga za sopstveno zdravlje, strah od smrti i sl.)
  • Bes (ljutnja, afekat i impulsivnost)
  • Poremećaji ličnosti 
  • Bipolarni poremećaj
  • Problemi sa učenjem (koncentracija i pažnja, motivacija, radne navike)
  • Problemi u partnerskim odnosima (ljubomora, posesivnost, komunikacija, osećanje krivice, strah od odbacivanja, razvod)
  • Seksualne disfunkcije (erekcija, frigidnost, potencija)
  • Poremećaji ponašanja (agresivnost, manipulacija, impulsivnost, problemi sa autoritetom, vršnjačko nasilje, laganje)
  • Porodični problemi (komunikacija, nasilje u porodici, alkoholizam)
  • Asertivnost
psiholosko-savetovaliste-nis-3

Psihološko savetovalište pruža usluge edukacije iz različitih oblasti i to:
  • Edukacija roditelja novorođenčadi, roditelja dece predškolskog i školskog uzrasta i roditelja adolescenata
  • Edukacija studenata
  • Priprema za javni nastup
  • Predbračno savetovalište
  • Škola roditeljstva i sl.
Edukativni centar Niš- Psihološko savetovalište u okviru psihodijagnostike (psiho test) nudi:
  • Testiranje inteligencije kliničkim testovima
  • Testiranje ličnosti kliničkim testovima
  • Test profesionalne orijentacije

Psihološko savetovalište Niš
psiholog Radica Ristić Stojilković

Comments

Popular posts from this blog

Kognitivno bihejvioralna terapija

Kognitivno bihejvioralna terapija (KBT, eng. Cognitive Behavioral Therapy) je oblik psihoterapije koja naglašava važnost uloge mišljenja u tome kako se osećamo i kako se ponašamo. Dakle, naše misli (kognicije) utiču na naša osećanja i ponašanja, a ne neki spoljašnji činioci kao što su ljudi, situacije ili događaji. To znači da mi možemo promeniti način na koji mislimo sa ciljem da se osećamo i delujemo bolje, iako se situacija nije promenila. Kognitivno bihejvioralna terapija spada u najbrže terapije po postizanju željenih terapijskih rezultata.

Depresija

Šta je depresija? Reč depresija potiče od latinske reči deprimere , što znači potisnuti, utisnuti ili udubiti. Depresija se najčešće vezuje za osećanje tuge, međutim, ona je kompleksnija od obične tuge. Nju karakteriše povlačenje, potištenost, pad volje i energije, nesanica, gubitak apetita, prepuštanje mračnim mislima, samookrivljavanje, usporen misaoni tok, beznadežnost, i bespomoćnost. Depresija utiče na raspoloženje, osećanja, misli, ponašanje i zdravlje uopšte.

Da li je vaše dete hiperaktivno?

Šta je hiperaktivnost i kako (na osnovu čega) roditelji mogu da znaju da li je njihovo dete hiperaktivno, odnosno da ima problem? Ukoliko dete u količini i intenzitetu motoričke aktivnosti trajno odstupa od svojih vršnjaka, postoji mogućnost da se radi o hiperaktivnosti. Hiperaktivnost je poremećaj nedostatka inhibicije ponašanja, preterane i situaciji neprilagođene aktivnosti i impulsivnosti. Drugim rečima hiperaktivnost je nesposobnost da se reguliše nivo aktivnosti u skladu sa zahtevima situacije.  Klasičan primer hiperaktivnog deteta je dete koje stalno žuri, počinje da radi zadatak pre nego što je dobilo uputstvo, “čačka” sve moguće predmete u svojoj blizini, lupka, kucka, klati nogama, klati se za stolom, skače s teme na temu, ne završava započeto, krevelji se, pravi višak pokreta bez potrebe, ne može da se skrasi na jednom mestu, ne može da zapamti i sledi uputstva koja su data, prekida vas, uskače u reč, lako odustaje i pre nego što proba da uradi nešto, brb...