Skip to main content

Kada je anksioznost problem?

Anksioznost je uobičajen problem. Statistika pokazuje da jedna od deset osoba odlazi kod lekara zbog osećaja napetosti, anksioznosti ili zabrinutosti. Anksioznost i anskiozni poremećaji su najčešći psihički poremećaji. Anksioznost je češća kod žena nego kod muškaraca, a statistika pokazuje da muškarci češće traže pomoć. Javljaju se u u svim životnim dobima.

anksioznost-55
Pre svega, treba napomenuti da je anksioznost normalna i zdrava reakcija. Svako je doživljava u opasnim situacijama. Kad ste anksiozni svi procesi u vašem telu se ubrzavaju i upravo to izaziva napetost mišića, znojenje, drhtanje, ubrzano disanje, ubrzano lupanje srca i sl. Ovo ubrzavanje telesnih funkcija može biti korisno, To znači da smo spremni za akciju i da možemo reagovati brzo ukoliko je to potrebno. 

Anksioznost postaje problem kada se pojavi u vreme kada ne postoji stvarna opasnost ili kada se nastavlja dugo nakon što je stresna situacija prošla. Kada se svi one gore navedeni procesi u telu ubrzaju, a mi ne moramo preduzeti nikakvu akciju, jer opasnost ne postoji, osećaj koji se javlja je neprijatan. Tada dolaze do izražaja svi neprijatni aspekti telesnih promena (napetost mišića, znojenje, drhtanje, ubrzano disanje, ubrzano lupanje srca...). U ovom slučaju, anksioznost utiče na vaš svakodnevni život i funkcionisanje i postoji velika potreba za njenim kontrolisanjem. Za to vam mogu pomoći psiholog i psihoterapija. Statistika pokazuje da je kognitivno bihejvioralna terapija pogodna za lečenje anksioznosti i anksioznih poremećaja.


Psihološko savetovalište Niš
psiholog Radica Ristić Stojilković

Comments

Popular posts from this blog

Radica Ristić Stojilković Diplomirani master psiholog, kognitivno bihejvioralni psihoterapeut pod supervizijom. Autor je više naučnih radova iz različitih oblasti psihologije, a trenutno je u procesu izrade doktorske disertacije. kontakt telefon: 0628734474 kontakt e-mail: psiholoskosavetovalistenis@yahoo.com skype: psiholoskosavetovalistenis Maja Todorović Diplomirani master psiholog, kognitivno bihejvioralni psihoterapeut pod supervizijom. kontakt telefon: 0643759430

Šta je ADHD, a šta ADD?

ADD i ADHD su skraćenice za Attention Deficit Disorder i Attention Deficit Hyperactivity Disorder. Ovi termini se odnose na deficit pažnje sa ili bez hiperaktivnosti.  Deca sa ADD problemom ispoljavaju tri osnivne karakteristike u ponašanju:   1. Selektivna pažnja i memorija: Najčešće imaju dva ekstrema pažnje. Odlično mogu da se fokusiraju na nešto što je njima zanimljivo ili u situacijama koje su nove i interesantne (Najčešće nemaju veze sa školom. Uglavnom su u pitanju video igrice ili TV), ali imaju izrazito lošsu koncentraciju kada treba da obavljaju svakodnevne, posebno školske aktivnosti. Ovoj deci selektivna je i memorija. Od pročitanog teksta ona obično zapamte stvari koje većina dece ne zapamti, ali propuste da memorišu ono što drugi memorišu. Pamte ono što je njima interesantno, a ne ono što je potrebno da zapamte. 2. Rasejanost: Lako ih omete bilo koja spoljašnja stimulacija ili neka ideja koja nema veze sa zadatkom koji obavljaju. 3. Impulsivnost: Reagu

Test za dijagnostifikovanje anoreksije

Bojiš se dobijanja na težini, mnogo paziš na unos kalorija ili ti se čini da je tvoj odnos sa hranom izvan kontrole? Osećaš se krivim/om i kažnjavaš se nakon jela? Izbegavaš pričati o hrani ili prisustvovati druženjima sa prijateljima i porodicom kako bi lakše održao/la svoj dnevni režim ishrane? Možda si u riziku da razviješ poremećaj ishrane . Upravo reagovanje na vreme ti može pomoći.  Uradi ovaj test!