Anksioznost je uobičajen problem. Statistika pokazuje da jedna od deset osoba odlazi kod lekara zbog osećaja napetosti, anksioznosti ili zabrinutosti. Anksioznost i anskiozni poremećaji su najčešći psihički poremećaji. Anksioznost je češća kod žena nego kod muškaraca, a statistika pokazuje da muškarci češće traže pomoć. Javljaju se u u svim životnim dobima.
Pre svega, treba napomenuti da je anksioznost normalna i zdrava reakcija. Svako je doživljava u opasnim situacijama. Kad ste anksiozni svi procesi u vašem telu se ubrzavaju i upravo to izaziva napetost mišića, znojenje, drhtanje, ubrzano disanje, ubrzano lupanje srca i sl. Ovo ubrzavanje telesnih funkcija može biti korisno, To znači da smo spremni za akciju i da možemo reagovati brzo ukoliko je to potrebno.
Anksioznost postaje problem kada se pojavi u vreme kada ne postoji stvarna opasnost ili kada se nastavlja dugo nakon što je stresna situacija prošla. Kada se svi one gore navedeni procesi u telu ubrzaju, a mi ne moramo preduzeti nikakvu akciju, jer opasnost ne postoji, osećaj koji se javlja je neprijatan. Tada dolaze do izražaja svi neprijatni aspekti telesnih promena (napetost mišića, znojenje, drhtanje, ubrzano disanje, ubrzano lupanje srca...). U ovom slučaju, anksioznost utiče na vaš svakodnevni život i funkcionisanje i postoji velika potreba za njenim kontrolisanjem. Za to vam mogu pomoći psiholog i psihoterapija. Statistika pokazuje da je kognitivno bihejvioralna terapija pogodna za lečenje anksioznosti i anksioznih poremećaja.
Psihološko savetovalište Niš
psiholog Radica Ristić Stojilković
Comments
Post a Comment