Skip to main content

Da li je vaše dete hiperaktivno?

Šta je hiperaktivnost i kako (na osnovu čega) roditelji mogu da znaju da li je njihovo dete hiperaktivno, odnosno da ima problem?

Ukoliko dete u količini i intenzitetu motoričke aktivnosti trajno odstupa od svojih vršnjaka, postoji mogućnost da se radi o hiperaktivnosti.

Hiperaktivnost je poremećaj nedostatka inhibicije ponašanja, preterane i situaciji neprilagođene aktivnosti i impulsivnosti. Drugim rečima hiperaktivnost je nesposobnost da se reguliše nivo aktivnosti u skladu sa zahtevima situacije. 

Klasičan primer hiperaktivnog deteta je dete koje stalno žuri, počinje da radi zadatak pre nego što je dobilo uputstvo, “čačka” sve moguće predmete u svojoj blizini, lupka, kucka, klati nogama, klati se za stolom, skače s teme na temu, ne završava započeto, krevelji se, pravi višak pokreta bez potrebe, ne može da se skrasi na jednom mestu, ne može da zapamti i sledi uputstva koja su data, prekida vas, uskače u reč, lako odustaje i pre nego što proba da uradi nešto, brblja nešto samo sa sobom, ne promišlja ništa pre nego što kaže ili uradi pa često ispadne trapavo ili kaže nešto što je neprilagođeno situaciji itd. 

Često žele da oni budu ti koji komanduju drugima iako zaostaju za vršnjacima u emotivnom razvoju. Nije retka ni pojava tikova, loš san ili mokrenje u krevet.
 
Osobe sa ADD-om bez hiperaktivnosti bi se mogle opisati kao “sanjari” ili “vanzemaljci”. Mnoge od ovih osoba su povučene, letargične, žive u svom svetu, sklone su dnevnom sanjarenju….Drugi ih mogu smatrati lenjima ili nezainteresovanima, ili misle o njima da su inteligentni sanjari ali “izgubljeni u vremenu i prostoru”. Deca sa ADD-om ne prave probleme kao ona hiperaktivna i impulsivna i zato njihovi problemi često bivaju otkriveni tek kasnije, kada dođe do izražaja njihov školski neuspeh. ADD je češći kod devojčica, koje su sklonije da budu dobre i poslušne i ne prave probleme kao deca sa ADHD-om, tako da se može desiti da problem ostane neprimećen. ADD deca su, za razliku od ADHD dece veoma senzitivne, anksiozne osobe sa niskim samopoštovanjem. Roditelji imaju potrebu da ih nekako “prodrmaju” , probude i podstaknu da daju nešto od sebe. Najčešće im dobro ide u oblasti umetnosti, muzike, sporta i sl. Tada se fokusiraju na ono što vole, a zapostavljaju obavezno gradivo.

Comments

Popular posts from this blog

Radica Ristić Stojilković Diplomirani master psiholog, kognitivno bihejvioralni psihoterapeut pod supervizijom. Autor je više naučnih radova iz različitih oblasti psihologije, a trenutno je u procesu izrade doktorske disertacije. kontakt telefon: 0628734474 kontakt e-mail: psiholoskosavetovalistenis@yahoo.com skype: psiholoskosavetovalistenis Maja Todorović Diplomirani master psiholog, kognitivno bihejvioralni psihoterapeut pod supervizijom. kontakt telefon: 0643759430

Šta je ADHD, a šta ADD?

ADD i ADHD su skraćenice za Attention Deficit Disorder i Attention Deficit Hyperactivity Disorder. Ovi termini se odnose na deficit pažnje sa ili bez hiperaktivnosti.  Deca sa ADD problemom ispoljavaju tri osnivne karakteristike u ponašanju:   1. Selektivna pažnja i memorija: Najčešće imaju dva ekstrema pažnje. Odlično mogu da se fokusiraju na nešto što je njima zanimljivo ili u situacijama koje su nove i interesantne (Najčešće nemaju veze sa školom. Uglavnom su u pitanju video igrice ili TV), ali imaju izrazito lošsu koncentraciju kada treba da obavljaju svakodnevne, posebno školske aktivnosti. Ovoj deci selektivna je i memorija. Od pročitanog teksta ona obično zapamte stvari koje većina dece ne zapamti, ali propuste da memorišu ono što drugi memorišu. Pamte ono što je njima interesantno, a ne ono što je potrebno da zapamte. 2. Rasejanost: Lako ih omete bilo koja spoljašnja stimulacija ili neka ideja koja nema veze sa zadatkom koji obavljaju. 3. Impulsivnost: Reagu

Test za dijagnostifikovanje anoreksije

Bojiš se dobijanja na težini, mnogo paziš na unos kalorija ili ti se čini da je tvoj odnos sa hranom izvan kontrole? Osećaš se krivim/om i kažnjavaš se nakon jela? Izbegavaš pričati o hrani ili prisustvovati druženjima sa prijateljima i porodicom kako bi lakše održao/la svoj dnevni režim ishrane? Možda si u riziku da razviješ poremećaj ishrane . Upravo reagovanje na vreme ti može pomoći.  Uradi ovaj test!