Skip to main content

Anksioznost kao crta ličnosti

anksioznost-kao-crta-licnosti-4
Anksioznost se definiše na različite načine, a danas je jedna od najprihvaćenijih definicija definicija definicija Charlesa D. Spielbergera, koji razlikuje anksioznost kao stanje i anksioznost kao crtu ličnosti. Anksioznost kao stanje on definiše kao “emocionalnu reakciju koja se sastoji od neprijatnih, svesno opaženih osećaja napetosti, strepnje, nervoze i zabrinutosti, praćenih aktivacijom ili uzbuđenjem autonomnog nervnog sistema”.
Anksioznost kao crta ličnosti za njega predstavlja “meru individualnih razlika u sklonosti za anksioznost s obzirom na verovatnoću da će stanje anksioznosti biti manifestovano u okolnostima koje uključuju različite stepene stresa”, i ona se odnosi na srazmerno stabilne individualne sklonosti ka anksioznosti. Ljudi koji imaju jače izraženu anksioznost kao crtu ličnosti veći broj situacija procenjuje pretećim ili opasnim pa češće i pokazuju izraženija stanja anksioznosti od ljudi koji imaju slabo izraženu anksioznost kao crtu. Svi ponekad mogu doživeti stanje anksioznosti, ali osobe koje imaju izraženiju anksioznost kao crtu ličnosti doživljavaju taj neprijatan osećaj češće. Osobe sa visoko izraženom anksioznom crtom ne moraju imati i dodatni strah od simptoma anksioznosti kada se oni pojave.

Pomoću anksioznost kao crta moguće je predviđati buduće anksiozne simptome na temelju prošlih, sličnih iskustava, dok se pomoću anksiozne osetljivosti mogu predviđati budući strahovi na temelju jačine verovanja o posledicama tih strahova i anksioznosti, nezavisno od frekvencije i intenziteta anksioznih iskustava u prošlosti. Na temelju crte anksioznosti predviđaju se stanja anksioznosti u uslovima psihološke pretnje, a posebno u uslovima evaluacije.

Neki autori smatraju da se anksioznost kao crta odnosi na opštu sklonost osobe da anksiozno reaguje na potencijalno provocirajuće anksiozne nadražaje, dok je anksiozna osetljivost više specifična sklonost anksioznog reagovanja na sopstvenu anksioznost i telesne simptome povezane sa anksioznošću. Neka osoba može imati izraženu crtu anksioznosti i imati sklonost za doživljavanje čestih i intenzivnih epizoda anksioznih stanja, a da istovremeno nema izraženu anksioznu osetljivost, i obratno.


Psihološko savetovalište Niš
psiholog Radica Ristić Stojilković


Comments

Popular posts from this blog

Radica Ristić Stojilković Diplomirani master psiholog, kognitivno bihejvioralni psihoterapeut pod supervizijom. Autor je više naučnih radova iz različitih oblasti psihologije, a trenutno je u procesu izrade doktorske disertacije. kontakt telefon: 0628734474 kontakt e-mail: psiholoskosavetovalistenis@yahoo.com skype: psiholoskosavetovalistenis Maja Todorović Diplomirani master psiholog, kognitivno bihejvioralni psihoterapeut pod supervizijom. kontakt telefon: 0643759430

Šta je ADHD, a šta ADD?

ADD i ADHD su skraćenice za Attention Deficit Disorder i Attention Deficit Hyperactivity Disorder. Ovi termini se odnose na deficit pažnje sa ili bez hiperaktivnosti.  Deca sa ADD problemom ispoljavaju tri osnivne karakteristike u ponašanju:   1. Selektivna pažnja i memorija: Najčešće imaju dva ekstrema pažnje. Odlično mogu da se fokusiraju na nešto što je njima zanimljivo ili u situacijama koje su nove i interesantne (Najčešće nemaju veze sa školom. Uglavnom su u pitanju video igrice ili TV), ali imaju izrazito lošsu koncentraciju kada treba da obavljaju svakodnevne, posebno školske aktivnosti. Ovoj deci selektivna je i memorija. Od pročitanog teksta ona obično zapamte stvari koje većina dece ne zapamti, ali propuste da memorišu ono što drugi memorišu. Pamte ono što je njima interesantno, a ne ono što je potrebno da zapamte. 2. Rasejanost: Lako ih omete bilo koja spoljašnja stimulacija ili neka ideja koja nema veze sa zadatkom koji obavljaju. 3. Impulsivnost: Reagu

Test za dijagnostifikovanje anoreksije

Bojiš se dobijanja na težini, mnogo paziš na unos kalorija ili ti se čini da je tvoj odnos sa hranom izvan kontrole? Osećaš se krivim/om i kažnjavaš se nakon jela? Izbegavaš pričati o hrani ili prisustvovati druženjima sa prijateljima i porodicom kako bi lakše održao/la svoj dnevni režim ishrane? Možda si u riziku da razviješ poremećaj ishrane . Upravo reagovanje na vreme ti može pomoći.  Uradi ovaj test!